PRVO JEDITE PROTEINE
Bitno je šta jedete ali i kako i kada jedeteLjudi uglavnom najviše pažnje posvećuju vrsti hrane koju unose, što svakako nije pogrešno, međutim ukoliko bi se makar malo pažnje posvetilo tome kako i kada se jede to bi moglo dati značajne rezultate.
U tekstu koji slijedi pričaćemo o tome kako treba da pristupite vašem obroku kako biste izvukli maksimalne benefite iz njega. Takođe ćemo obuhvatiti i neke pojmove i procese kako biste lakše razumjeli kako se stvari odvijaju u tijelu.
Insulinska osjetljivost i insulinska rezistencijaInsulin je signalni hormon koji luči naša gušterača kako bi se hranjivi sastojci iz hrane posle varenja raspodijelili kroz tijelo. Insulin putuje kroz tijelo i kada se veže sa insulinske receptore koji su na ćelijama daje signal istima da se otvore i da prime hranjive materije iz krvi.
Insulinska osjetljivost je sposobost tijela da glukozu (šećer u krvi) uskladišti u mišićima, tj. da ga pretvori u glikogen.
Insulinska rezistencija je nesposobnost tijela da uradi gore navedeno pa se zbog toga više šećera iz krvi pretvara u rezerve energije, tj. ide u masno tkivo umjesto da se uskladišti u mišiću.
Ove dvije pojave su uslovljene genetikom, stilom života i načinom ishrane. Osoba koja redovno trenira, zdravo se hrani, odmara itd. će imati mnogo veću insulinsku osjetljivost dok će osoba koja ne pazi mnogo na ove stvari stvarati insulinsku rezistenciju koja vremenom može dovesti do diabetesa tipa 2.
Osjetljivost receptoraMnogi ljudi se najviše opterećuju sa nivoima određenih anaboličkih hormona u krvi. Najviše pažnje se posvećuje tome koliko je visok testosteron ili ovaj ili onaj hormon. Međutim činjenica koju mnogi zaboravljaju su receptori i njihova osjetljivost, tj. sposobnost da prihvate hormone i tako okinu njihove efekte. Primjer sa testosteronom je taj da je dokazano da svi mi manje više imamo približne nivoe testosterona u krvi (ukoliko smo istih godina i pola) ali da su kod nekih od nas androgeni receptori (receptori za koje se testosteron vezuje i okida svoje anaboličke efekte) mnogo osjetljiviji i da stoga imamo ljude koji lako dobijaju mišićnu masu dok nekima to teško ide.
Ni insulin i njegovi receptori nisu ništa drugačiji. Ukoliko su receptori insulina slabo osjetljivi oni neće prihvatati insulin i samim tim mišićne ćelije se neće otvarati da prime sastojke iz krvi. Prosto.
Naime, rezistencija se stvara kada receptore dugo preplavljujete određenim hormonima. To je jednostavno mehanizam našeg tijela - da gasi receptore kada vidi da su oni preplavljeni hormonima.
Da bi bolje približili ovu sliku pogledajmo banalni primjer za receptore dopamina. Dopamin je hormon zadovoljstva koji se luči kada nam se desi nešto lijepo, kada postignemo nešto bitno itd. Ukoliko biste svaki dan dobijali po par hiljada eura na kladionici, imali sve najljepše žene koje poželite, imali kola koja ste sanjali itd. vaši receptori dopamina koji se nalaze u mozgu bi iz dana u dan bili preplavljeni dopaminom. Mozak bi vremeom počeo da gasi receptore dopamina i iako bi sve te stvari koje vam se događaju podsticale lučenje iste količine dopamina vi jednostavno ne bi mogli da osjetite isto zadovoljstvo kao prije jer su vaši receptori ugašeni. Iz tog razloga dosta bogatih i slavnih pribjegava narkoticima jer je potrebna veoma velika količina dopamina da bi se osjetilo čak i osrednje zadovoljstvo.
Isti ovaj mehanizam odvija se za sve ostale hormone - preplavite receptore hormonima i mozak će početi da ih gasi.
Ukoliko vašim načinom ishrane često podižete insulin veoma visoko vaši insulinski receptori će početi da "tupe" i vremenom će sve manje i manje reagovati na insulin. Ukoliko želite da insulinska osjetljivost bude visoka morate voditi računa o tome koliko visoko i često podižete insulin.
Nivoi glukoze i insulina su manji ako jedete proteine prvoU jednoj studiji doktori su uzeli 11 pacijenata koji su bili gojazni i imali dijabetes tipa 2. Studija je nalagala subjektima da u prvoj nedelji jedu svoj obrok tako što će jesti prvo hidrate a posle protein i masti. U drugoj nedelji date su im instrukcije da prvo pojedu proteine pa kasnije da pređu na hidrate.
I u prvoj i u drugoj nedelji oni su mjerili njihove nivoe glukoze u krvi posle 30, 60 i 120 minuta.
Na kraju eksperimenta rezultati su pokazali da su nivoi glukoze bili manji za 29%, 37% i 17% u nedelji kada su subjekti jeli prvo proteine. Takođe subjekti su imali i znatno niže nivoe insulina u odnosu na prvu nedelju.
Šta ovo znači za nas? Pa samim tim što je otpuštanje insulina slabije veća je šansa da će receptori prihvatiti insulin i da će se mišićne ćelije otvoriti da prime hranjive materije iz krvi, što znači da će praviti manje rezerve energije tj. masnog tkiva.
Izuzetak - period posle treningaJedini izuzetak za ovaj slučaj je period tj. obrok nakon treninga. Jak težinski trening će isprazniti rezerve glikogena u mišićima. U ovakvom stanju mišići prosto vape za šećerom, tj. žele da se ponovo napune. U obroku koji slijedi nakon treninga pristupite prvo hidratima jer je u ovom slučaju podizanje insulina na visoki nivo itekako poželjno zato što su receptori jako osjetljivi i teško je da se insulin neće vezati za njih.
ZaključakUkoliko je cilj dobijanje mišićne mase i sagorijevanje masnoće najbolji pristup je taj da prvo jedete proteine u svom obroku. Na taj način ćete smanjiti mogućnost da se stvara masno tkivo. U obroku nakon treninga prvo jedite hidrate kako biste iskoristili anaboličko dejstvo insulina i što više izgradili mišiće.