Metabolizam
Naše telo se neprekidno obnavlja od "građevinskog materijala" koji unosimo u organizam: od hrane, tecnosti…. Svi delovi tela tokom života potpuno se menjaju i nekoliko desetina puta.
Metabolizam označava izmenu sastojaka I energije u organizmu. Metabolički procesi mogu se odvijati u dva smera:
• Anabolički procesi odvijaju se u smeru izgradnje biološki važnih spojeva iz sirovina unesenih hranom (izgradnja krvi, hormona, enzima, glikogena...).
• Katabolički procesi odvijaju se u smjeru razgradnje tkiva za potrebe organizma i kako bi se osigurala energija.
U normalnim uslovima oba procesa bi trebala biti u ravnoteži. U doba rasta i razvoja anabolički procesi prevladavaju nad kataboličkim, dok za vreme bolesti ili gladovanja prevladavaju katabolički procesi, pa tijelo počinje propadati.
Bazalni metabolizam je najmanja količina energije koja je potrebna da bi se u normalnom stanju održale temeljne životne funkcije budnog organizma. Od mišićnih delatnosti jedino je održavanje mišićnog tonusa uključeno u bazalni metabolizam. Već miran, uspravni stav zahteva povećanje potrošnje energije za 10%. Svaka osoba ima različit bazalni metabolizam što ovisi o dobi, polu, telesnim i dnevnim aktivnostima, potrošnji energije pri profesionalnom zaposlenju, prehrambenim navikama, genetskoj predispoziciji i dr.
Bazalni metabolizam viši je u detinjstvu i mladosti, u stresnim situacijama, u stanju groznice i u uvijetima povišene ili snižene temperature okoline.
Formula za izračunavanje bazalnog metabolizma:
telesna težina (kg) x 20 kcal
Na primjer:
60 kg x 20 kcal = 1200 kcal (1200 kcal je minimalna količina kilokalorija koja je osobi teškoj 60 kg potrebna tijekom dana).
Metabolizam se može usporiti što se fiziološki događa s godinama. Tome doprinose i smanjena telesna aktivnost, način života, glad, loše prehrambene navike i stalna eksperimentiranja s dijetama.
S druge strane, moguće je i ubrzavanje metabolizma. Poznato je da mišićna masa troši više energije i u mirovanju (a osobito prilikom telesne aktivnosti!) od ostalih, masnih delova tela. Smanjenjem masne mase tela, a povećanjem mišićne mase trošit će se više energije i dok se gleda televizija.
Važno je unositi u organizam dovoljne količine hrane, tecnosti, vitamina, minerala i vlaknaste hrane te biti aktivan kad god je moguće: prošetati , koristiti stepenice umesto lifta i kretati se što češće.
Količina energije koja se hranom unese u organizam određuje se na osnovi količine energetske vrednosti hranjivih sastojaka. Količina energije se izražava u tablicama o kalorijskim vrijednostima namirnica, u kilokalorijama (kcal) ili kilodzulimaa (kJ).
1kcal = 4,186 kilodzula (kJ)
• 1 gram P daje energiju od 4,2 kcal
• 1 gram UH daje energiju od 4,2 kcal
• 1 gram F daje energiju od 9, 45 kcal
Brojanje unešenih kalorija jedna je od metoda koja pomaže pri smanjenju telesne težine u redukcijskim dijetama, ali dugoročno gledano važnije od toga je naučiti koje hranjive sastojke sadrže pojedine namirnice, u kojim merama i kako deluju na čovekov organizam, te kolike su dnevne potrebe svake pojedine osobe.
hotkithcen
