Ovo je zadnji tekst na ovu temu da ću ja napisat jer vidim da me doživljavate kao da se ja svađam!!!!!!
Odgovorit cu na ovo jer sam bio prizvan !!!
Gledaj UrosWasHere Ja nisam rekao da bodybilderi rade pliomtriu ali ja sam rekao da svaki plivać radi jednu vrst treninga bodybildinga!!!!
Brzinska izdržljivost spada u razvoj funkcionalnih sposobnosti aerobnog-anaerobnog tipa i razvija se tako
Brzinska izdržljivost je koja disciplina u atletici
??
Ima li JAN TORP MIŠIĆE (VIZUELNO GLEDANO)!!!!!!
JE LI RADI S VANSKIM OPTEREĆENJIMA -UTEZIMA BODI BILDERSKE VJEŽBE???
IMA LI MOJ ROĐAK "TEO ĐOGAŠ" MUSKULATURU DA LI BILDA (POVEĆAVA MIŠIĆE) "DA"
aKO DOĐE U HR "DOMA" ZVAT CU GA DA MI DA SVOJ PROGRAM U PRIPREMNOMPERIODU!!!!!!!!!!!!!
Zar je bitno da li kazem pliometrix training na engleskom ili trening pliometrije na srpskom.....
??-MENI JE BITNO A TEBI AKO NIJE TVOJ PROBLEM!!!!!!!!!!!!!!!!
Niti jedan vrhunski sportaš ne trenira samog sebe !!!!!!!
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI SRČANO-ŽILNOG I DIŠNOG SUSTAVA
(KARDIOVASKULARNOG I RESPIRATORNOG)
Vrhunski sport karakteriziraju ekstremno izražene sposobnosti sportaša.
Dobro isplaniranim kondicijskim treningom moguće je funkcionalne sposobnosti srčano-žilnog i dišnog sustava podići na najvišu potrebnu razinu.
Srce je glavni mišić i primarna pokretačka snaga triju energetskih sustava: aerobnog, anaerobnog i anaerobne glikolize.
Kontinuiranim procesom treninga srce postaje bolje istreniran mišić.
Volumen srca i snaga kontrakcije se povećavaju, a s tim se i cirkulacija krvi poboljšava.
Povećava se udarni volumen srca, tj. količina krvi koju srce potiskuje pri jednom otkucaju.
Dobro isplaniran, doziran i realiziran kondicijski trening povećava radnu sposobnost srčane pumpe koja pokreće sustav i energetske sisteme o kojima ovisi funkcionalna sposobnost sportaša.
Pored mišićne srčane pumpe postoji i respiratorna pumpa, koja je vezana uz izmjenu plinova kisika i ugljičnog dioksida sa krvlju u tjelesnim tkivima.
Prisutnost kisika i mogućnost njegova oslobađanja direktno utječe na energetski sustav tijela.
Najvažnija je količina kisika koju udahnemo, zatim iskoristimo – potrošimo od strane aktivnih mišića.
Količina mliječne kiseline u krvi i mišićima određuje anaerobni maksimum kojim se mjere funkcionalne sposobnosti sportaša, a posebno košarkaša.
Anaerobni maksimum je odrednica za anaerobne sportove.
Pod aerobnim treningom podrazumijevamo sve oblike aktivnosti koji su konstantni u određenom vremenskom periodu, primarni izvor energije je aeroban.
Da bi se postigli rezultati aerobnog treninga potreban je minimum od 12 minuta neprekidnog rada.
Za razvoj dobre aerobne baze potrebna je neprekidna aktivnost srednjeg intenziteta od 20-30 minuta.
U tom vremenu oksidira više masnoće i srce snažnije radi duže vrijeme.
Dobro istreniran aerobni sustav povećava toleranciju mliječne kiseline u krvi i mišićima, ubrzava njezino odstranjivanje i skraćuje vrijeme oporavka.
Trčanjem u prirodi, na pokretnoj traci, vožnjom bicikla, radom na eliptic aparatu, veslanjem na ergometru i plivanjem, poboljšavamo i održavamo srčano-žilni i dišni sustav.
Aerobni trening je prioritetan u prvom dijelu vansezonskog rada.
Osnovno za aerobni trening je da mora biti progresivan za daljnja poboljšanja.
Da bi se izbjegao tzv. «plato», potrebno je motivirati sportaša da svaki put postiže bolje vrijeme pri istrčavanju određenih dionica.
To se postiže vođenjem precizne evidencije i postavljanjem određenih normi u kojima treba istrčati aerobnu distancu.
Karakteristika aerobnog treninga je da dopušta visok stupanj fleksibilnosti što se tiče izbora vježbi – priroda, stadion, traka, eliptic aparat, bicikl, ergometar – jer je najvažnije izvježbati srce i pluća da vrhunski i usklađeno funkcioniraju.
Maksimalni primitak kisika ili aerobni kapacitet je ona razina primitka kisika pri kojoj daljnje povećanje radnog opterećenja više ne dovodi do povećanja primitka kisika.
Faktori koji limitiraju aerobni kapacitet:
- količina kisika u udahnutom zraku;
- količina hemoglobina;
- difuzija kisika iz alveola do hemoglobina;
- volumen krvi;
- sposobnost srca da pumpa krv;
- distribucija krvi;
- prokrvljenost mišićnog tkiva;
- motivacija i dr.
Aerobni sustav proizvodi ATP (adenozintrifosfat) uz prisustvo kisika.
Ovaj izvor energije se koristi u aktivnostima koje traju duže od tri minute.
Trener mora motivirati sportaša da radi na maksimumu svojih sposobnosti.
Uz dobar odmor – ishranu i oporavak, to je jedini način da se dođe do vrhunskih funkcionalnih sposobnosti.
Za 12 minuta trčanja na pokretnoj traci Dino Rađa je istrčao 2,3 milje ili 3,680 metara (21.11.1996. godine u Bostonu /USA/).
Tjelesna težina mu je iznosila 117 kg.
Intenzitet treninga određujemo po poznatoj formuli: od 220 oduzmemo broj godina i dobijemo maksimalni broj otkucaja srca u minuti (+/- 10).
Fsmax = 220 – 30 (godina) = 190 o/min
70% od 190 o/min = 133 o/min
85% od 190 o/min = 161 o/min
Raspon ciljane FS = 133 – 161 o/min.
Aerobni i anaerobni sustavi određuju ukupni potencijal sportaša i često se isprepleću u treningu.
Aerobne sprave i pomagala imaju svoje dobre i loše strane.
Na kondicijskom treneru je da sastavi dobar program i izabere operatore s kojima će dovesti sportaša ili ekipu do vrhunske forme.
VOŽNJA BICIKLA je sastavni dio kondicijskog treninga bez opterećenja na zglobove i kičmeni stup, budući da nema kontakta s tlom.
Najčešće se koristi u rehabilitacijskom programu vraćanja u kondiciju ili kao priprema za trening.
Promjene otpora omogućuju povećanje ili sniženje pulsa.
U individualnom radu sa sportašima biciklu najčešće koristim pri zagrijavanju muskulature u sastavu treninga u teretani.
PLIVANJE u moru ili bazenu zahtijeva velik udio energije iz muskulature, što aktivira vježbanje cijelog tijela.
Velik je izbor vježbi koje se mogu, uz određena pomagala, realizirati u vodi.
Voda je medij koji reducira napore kostiju, zglobova, vezivnog tkiva, pa je zbog tih svojstava prikladna kao nova oblast za kondicijski trening sportaša – posebno košarkaša.
Moguće je realizirati aerobne treninge dugim plivanjem nižim intenzitetom i anaerobne treninge kroz intervalni trening s dodatnim opterećenjem - elastično uže.
PRESKAKANJE VIJAČE se koristi za jačanje skočnog zgloba, stopala, potkoljenice i zgloba šake, za povećanje mišićne izdržljivosti i brzine.
Intenzitet i trajanje rada su kriteriji energetskih sustava koji se uključuju u radu s vijačom. Vijača se često koristi u sastavu programa vraćanja sportaša u kondiciju, kombinacijom setova, vremenom njihovog trajanja i intenzitetom rada.
AUTOR TEKSTA "JA"
TOLIKO OD MENE I POZDRAV !!!!!!
