jedan od mojih omiljenih suplemenata (zimi narocito)......
Askorbinska kiselina je rijetka tvar koja se nalazi u sve 3 funkcije; kao lijek, kao suplement i kao aditiv. Svugdje je jednako dobra!. Na sva 3 mjesta se koristi velika sposobnost mehanizma oksido-redukcije. Ako se doda u salamureno meso, uspješno konzervira poželjnu crvenu boju, ako se aplicira umornom pacijentu kao injekcija, vraća ga "u život", a ako se daje kao tableta ili kapsula pred pojavom gripe, može skratiti dužinu bolovanja..Za razliku od drugih životinja čovjek ne može u organizmu sintetezirati askorbinsku kiselinu, pa je direktno ovisan o unosu izvana (1)
Premda je u prilogu citirano samo dvadesetak referenci za koje smo ocijenili da su najvažnije, broj objavljenih radova o askorbinskoj kiselini i njenom djelovanju je – ogroman! Neumorni istraživači stalno otkrivaju nove detalje pa ono što smo znali o tom suplementu osamdesetih godina, smiješno je malo u odnosu na ono što znamo danas! Oni koji čitaju stručnu literaturu s zakašnjenjem od samo godinu dana, već su lišeni novih saznanja! Međutim, svi oni koji spominju "liječenje" C vitaminom griješe jer to nije lijek! Uobičajena uzrečica kod gripe "uzmi aspirin i C vitamin" apsolutno je dakle pogrešna. Vitamin C štiti i pomaže, pa se bez ikakve rezerve može reći C vitamin je "kralj" prevencije. Tko se njime zna služiti, može imati velike koristi. Uostalom, oko 50% američke populacije svakodnevno uzima neki od oblika C vitamina!
Kako djeluje:
Kada se kaže "prva linija obrane" misli se na njegovo antioksidacijsko djelovanje i specifičnu ulogu u mobiliziranju obrambenih snaga organizma. Najveći broj radova (i knjiga) upravo se odnosi na problem preventivne zaštite organizma (borba protiv virusa i bakterija), a tu je svakako C vitamin na prvom mjestu. Evo samo jadan primjer; poznato je da su maratonci zbog velikih napora, izuzetno osjetljivi na infekcije gornjih dišnih putova. Ako dobivaju C vitamin prije utrke njihove se infekcije smanjuju za 25%. Čuvena knjiga dr Linusa Paulinga "Common Cold and Vitamin C" daje mnogo argumenata u prilog tome.
Slijedeća ne manje važna funkcija je spriječavanje oksidacije LDL kolesterola što je zapravo pretpostavka prevencije ateroskleroze (1). Nadalje, C vitamin je neophodan za pripremu tjelesnog "ljepka" – kolagena, koji ima funkciju učvrščivanja mišića i krvnih žila. Kao prirodni antihistaminik, C vitamin omogućuje (olakšava) zarastanje rana i ublažavanje alergijskih reakcija. Premda je učinak u prevenciji nazeba (prehlade) malen, ako se daju visoke doze (1-8 g dnevno) skračuje se vrijeme bolesti za 23% (2).
C vitamin je jedini antistresni čimbenik prirodnog podrijetla. Pokusima je utvrđeno da velike doze primjerice,kod štakora gotovo potpuno blokiraju lučenje stresnih hormona! Prof dr S. Cambel sa sveučilišta u Huntsville, Alabama je zatim takvo laboratorijsko istraživanje prenio "uživo" na studente i tako potvrdio prethodno dobivene pokuse. Rezultati istraživanja prezentirani su na godišnjoj konferenciji društva kemičara (American Chemical Society) u New Orleansu 1999 godine. Po njemu, C vitamin ima sposobnost "pripremiti" organizam da podnose stres zbog naglih promjena kao što su primjerice putovanje, promjena sredine, operativni zahvat, rastava braka, gubitak voljene osobe itd
Opisano je antimutageno i antitumorsko djelovanje in vitro s povećanim dozama C vitamina, što može imati ograničeno značenje u prevenciji ali ne i u liječenju (21) To samo potvrđuje već spomenuto pravilo da vitamin nije lijek. Liječnici Medicinskog fakulteta sveučilišta u Bostonu, ispitivali su 39 pacijenata s blagom hipertenzijom. Polovica je dobivala 500 mg C vitamina dnevno a druga polovica – placebo. Nakon mjesec dana tlak je pao kod prve skupine za 9,1%. Istovremeno njihova razina C vitamina u krvi bila 2 puta veća od kontrolne skupine. Rezultati ispitivanja su objavljeni u zadnjem broju znanstvenog časopisa Lancet od 1999 godine. Objašnjenje tog fenomena dao je direktor Instituta Linus Pauling sveučilišta Oregon dr F. Balz, profesor biokemije (1). On kaže da C vitamin "popravlja biološku aktivnost dušićnog oksida" koji omogućuje opuštanje arterijskih kapilara. C vitamin (askorbinska kiselina) je neophodan za formiranje vezivnog tkiva, a bez ovoga ni jedna tjelesna struktura ne može biti čvrsto skupa.
Teško je nabrojati sve druge korisne učinke ove tvari..Dobro je poznato da se starenjem količina C vitamina u oku smanjuje (5) i da se paralelno s tim padom može pojaviti siva mrena (katarakta). Suplementiranjem C vitamina ta se situacija može bitno promjeniti (7,8). a kombinacija C i E vitamina može imati još bolje učinke (9). Budući da C vitamin potpomaže djelovanje E vitamina, dobro je da su oba nazočna u metabolizmu.
Postoje indicije da C vitamin spriječava formiranje žućnih kamenaca, ali još uvijek to se ne može definitivno potvrditi (12). Primjećeno je da C vitamin bolje djeluje u prirodnom kompleksu s bioflavonoidima, pa se prema tome vrlo često pripremaju pakovanja s kombinacijom ovih tvari.
Sve u svemu, lista stanja kod kojih se C vitamin koristi kao pomoć ili zaštita je daleko najveća među suplementima! Kod toga valja naglasiti da se ipak najviše koristi u svrhu prevencije bolesti (infekcije) i stimuliranja obrane organizma kod aktivnih športaša, bolesnika i rekonvalescenata te starijih osoba, u svrhu spuštanja razine kolesterola, kod osjetljivosti usne šupljine (gingivitis), kod povreda radi lakšeg zarastanja rana, protiv stresa, protiv pojave katarakta itd. Gotovo nikakvo djelovanje nije evidentirano kod pojedinačnog uzimanja (kao kod glavobolje) jer se naprosto ne može postići stalna razina C vitamina u krvi. Treba ga uzimati svakodnevno..Primjerice, prevencija gripe (podizanjem obrambenih snaga) ne može se postići u ožujku kada gripa hara, već u prosincu kada gripe još nigdje nema!
Spor se vodi i oko toga treba li kod raznovrsne prehrane uzimati dodatni C vitamin. Da, kad god postoji neuobičajeno naprezanje ili stresno djelovanje na organizam! Ako netko živi stalno pod stresom (primjerice piloti, kirurzi, poslovni ljudi, aktivni športaši), mogu si pomoći da stalno uzimaju C vitamin kako bi organizmu omogućili lakšu adaptaciju. Sasvim je jasno da osoba koja cijeli dan leži i čita novine ne trpi nikakav "presing" što se nikako ne može reći za nekog političara ili menadžera kompanije koji imaju isplaniranu svaku minutu.
Gdje se može naći?
Sve što je svježe i zeleno nosi u sebi stanovite količine askorbinske kiseline. Sasvim je jasno da osobe na tzv hrani iz samoposluge nikada neće imati dovoljno C vitamina! Svi putevi dakle, vode na zeleni "plac". Oko toga gdje ga ima najviše spore se autori, ali do sada je svakako jedan od najvećih izvora acerola, američka višnja (Malpighia punicifolia) tj.1700 mg/100 g. Kod nas su standardni izvori crvena začinska paprika, šipak (Rosa Canina), brokula, limun, naranča i brojni drugi. Naravno da se kao suplement koriste gotovi preparati askorbinske kiseline u čistom stanju (tablete ili kapsule po 100, 500 ili 1000 mg) ili pak u kombinaciji s bioflavonoidima. Utvrđeno je da C vitamin u zajednici s rutinom i hesperidinom, spriječava oslobađanje histamina, što je izuteno važno kod burnih alergijskih reakcija kao što je peludna groznica..C vitamin se stavlja i u kombinaciji s lijekovima; tako primjerice, imamo kombinaciju aspirina i C vitamina.
Oblici i doziranje
C vitamin je suplement koji se javlja u više oblika; kao čista kristalna askorbinska kiselina, esterificirani oblik (Ester C), retard oblik, C vitamin u obliku sirupa (Twinlab Liquid C) i kao otopina za injekcije. Istovremeno C vitamin dolazi do korisnika u najvećem spektru proizvoda od žvakaćih guma do žvačljivih pastila i kapsula. Svaki od njih ima prednosti i nedostatke i svaki korisnik misli kako je upravo njegova "metoda" uzimanja najbolja. Zapravo, jedino je bitno koliki je ukupni dnevni unos, je li on kontinuiran ili nastupaju veliki prekidi unosa.
Postoječa preporučena količina (RDA) od 60 mg koja je utvrđena 1980 godine, može biti minimalna (da se ne dobije skorbut) ali nikako i optimalna količina. Najveći broj istraživača smatra da za osobe prosječne tjelesne težine i aktivnosti ne treba više od 200 mg dodanog C vitamina dnevno s tim da u slučaju stresnog načina života dozu treba povečati za 50% (13). To je dovoljno da se u krvi zdravih osoba održava neophodna razina. Prema nekima (14) više od toga se ne zadržava u tijelu već se izlučuje mokraćom van. Nacionalni institut za dijabetes (National Institute of Diabetes) je 20 travnja 1999 godine obznanio da je 100 – 200 mg C vitamina dnevno vrlo korisno (NIH Press Release).
Konačno, početkom godine ili preciznije 11. travnja 2000, Institut za medicinu američke Akademije znanosti (Food and Nutrition Board of the National Academy of Science) objavio je novu preporuku za unos C vitamina i po prvi puta odredio maksimalnu dnevnu dozu! Tako za muškarce to iznosi 90 mg (povećanje za 50%) a za žene 75 mg (povećanje za 25%). U slučaju pušača, na tu količinu se dodaje 35 mg više. Maksimalna dnevna doza po toj preporuci je 2000 mg. Aktivni športaši koji naporno treniraju, prema dr Colganu (24) mogu uzimati i do 2-12 g dnevno i to u obliku smjese kalcij askorbata, magnezij askorbata, askorbil palmitata i čiste askorbinske kiseline..Ukupna količina se dijelči na nekoliko obroka. Takve doze se u pravilu dobro podnose. Kristalni prah je zgodan jer se miješa u sokove, a ljeti se od njega može spravljati ugodna limunada. Standardni oblik C vitamina koji je pakiran u kapsulama ili tabletama sadrži 500 mg askorbinske kiseline, 100 mg mješanih bioflavonoida, 50 mg rutina, 25 mg hesperidinskog kompleksa i 1,0 mg acerole. Maloprodajno pakiranje s 100 tableta takvog suplementa prodaje se po 10 $. Tzv. mega pakovanje C vitamin u tableti sadrži 1000 mg askorbinske kiseline, 500 mg smjese bioflavonoida, 50 mg rutina, 25 mg hesperidinskog kompleksa i 1 mg acerole. Jedna čajna žlica Twinlab Liquid C sadrži 300 mg askorbinske kiseline, 100 mg mješanih bioflavonoida, 10 mg rutina i 10 mg heseperidin kompleksa.
Sporedni učinci?
Kod navedenih doza za inaće zdrave osobe u pravilu nema nikakvih sporednih učinaka, ali doze iznad 2000 mg dnevno, mogu kod osjetljivih osoba izazvati proljev. Primjećeno je da veće doze mogu nepovoljno utjecati na apsorpciju bakra (15,16). Budući da C vitamin poboljšava apsorpciju željeza, dobro je da ga uzimaju anemične osobe zajedno s preparatima željeza.
Preporučuje se da C vitamin izbjegavaju osobe sklone stvaranju bubrežnih kamenaca jer osobito veće doze (iznad 1000 mg) pospješuju stvaranje vrlo neugodnih oksalata (17,18, 21,22)
