VEZBANJEM PROTIV STRESA
I dok svi dižu utege jer žele izgledati bolje, malo nas misli na blagonaklone učinke zdravlja kao glavnu komponentu bolje tjelesne kompozicije. Za početak, jedno istraživanje je pokazalo da izvođenjem aerobnih vježbi pozitivno utječemo na borbu protiv kardiovaskularnih bolesti. Nedavna studija dokazuje kako dizanjem utega repliciramo kardiovaskularnu zaštitu u još većoj mjeri nego to ostvarujemo samo aerobnim treningom. Stres je vrlo važan faktor koji utječe na svakog čovjeka i upravo o tome danas pišemo. Naučite kako ga se riješiti ili u najmanju ruku reducirati.
Stres može biti dobar ili loš za vaše zdravlje ovisno o tome kako ga poimate. Ono što je stresno za jednu osobu, ne mora značiti da će biti i za drugu. Međutim, u današnjem brzom i naprednom društvu, gotovo je nemoguće izbjeći stres koji igra jako važnu ulogu kada je u pitanju naše zdravlje. Kada bismo napravili listu što sve može uzrokovati stres, sama količina teksta bi nam ga uzrokovala pa možete samo zamisliti koliko bi toga se moglo uvrstiti. Dovoljno je reći da nekontrolirani stres može biti glavni uzročnik mnogih bolesti. Čak može utjecati i na životni vijek.
Kada znanstvenici stanu proučavati čimbenike koji utječu na ljudsku dugovječnost, stres se uvijek nađe među njima. Koliko je moćan govori činjenica da ljudski mozak s godinama i nakupljenim stresom otpušta sve više stresni hormon, kortizol, koji selektivno uništava stanična područja povezana s učenjem i memorijom. Gubitak pamćenja se postupno povećava s godinama – takozvana senilnost – što je vrlo često u korelaciji s nedavnim stresnim događajima. Stariji ljudi koji uspijevaju ostati zdravi i s punom kognitivnom spoznajom, obično su oni kojima je pošlo za rukom nadvladati stres, umjesto da su sve primali k srcu kao zdravo za gotovo. Nisu podložni bolestima koje nosi stres, pa tako ni kardiovaskularnim bolestima.
Vježbanje je vrlo učinkovit način rješavanja stresa. Točnije, vježbanje je samo po sebi jedan oblik stresa, ali se kategorizira kao „eustres“, stres koji je dobar jer nas ispunjava energijom i zadovoljstvom, odnosno potpuna suprotnost negativnom stresu. S druge pak strane, vježbanje se vrlo lako može pretvoriti u negativan stres ukoliko dođe do pretreniranosti organizma, uslijed kojeg se javlja višak stresnog hormona, poznatog kao kortizol. Među mnogim sposobnostima kortizola je i razlaganje mišićnih proteina što vodi do gubitka mišićne mase. Manje ozbiljna posljedica je nedostatak uobičajenog napretka, što po pitanju mišićne mase, tako i snage.
Budući da je trening oblik stresa, mnogi znanstvenici sugeriraju da on sam po sebi ujedinjuje um i tijelo te pokreće obrambeni mehanizam kojim se pak bori protiv stresa kojeg doživljavamo u svakodnevnom životu, tzv. mentalni stres. Upravo je ovo pitanje bilo glavna tema nedavnog istraživanja. Znanstvenici su uzeli dvije grupe po dvadeset i dvoje ljudi, od kojih su jednu grupu tvorili elitni sportaši, a drugu prosječni muškarci. Svi su bili izloženi psihološkim testovima poslije kojih su znanstvenici mjerili odziv mentalnog stresa. Ispitanici su testirani na razinu kortizola, broj otkucaja srca i različite psihološke reakcije, poput raspoloženja, smirenosti i anksioznosti, prije i poslije izlaganja stresu.
Utrenirani muškarci su pokazali mnogo manje razine kortizola i otkucaja srca nego neutrenirana grupa poslije izlaganja stresu. U visoko stresnim uvjetima utrenirani muškarci su bili mnogo mirniji i značajno manje anksiozni nego neutrenirani. Objašnjenje autora je da sportaši stres vide kao mnogo manju prijetnju i situaciju koju mogu iskontrolirati, dok prosječni ljudi ipak s njime imaju više problema. Studija na životinjama pokazuje da stres inducira bolest ovisno o tome kako ga se doživljava – ključna je stvar snažno vjerovati da ga se može kontrolirati. Ako mislite da ne možete parirati stresu, može vas doslovno pregaziti.
Znanstvenici koji proučavaju učinke stresa kažu da regularno vježbanje razvija jedan oblik vještine koja postaje dominantna u svim aspektima života. Čak je i veliki Arnold Schwarzenegger često naglašavao da je njegovom uspjehu najviše pridonijelo vlastito samopouzdanje i disciplina koje je razvio kroz godine natjecateljskog bodybuildinga. Arnold je nadaleko poznat kao čovjek koji zna kako ovladati stresom i stresnim situacijama.
Vježbanje proizvodi mnogo hormona i biokemijskih promjena koje dolaze u interakciju s drugim oblicima stresa, tako da je njihov učinak takav da treningom ujedinjuju um i tijelo protiv vanjskog stresa. Zato kada se pojavi negativan stres, mnogo smo spremniji na njega i znamo kako se s njim ponijeti. Možete se suočavati s naizmjeničnim valovima stresa s jako malo ili gotovo ništa negativnih posljedica. To u konačnici dovodi do boljeg samopouzdanja pod vrlo stresnim uvjetima, manje stresa i tako dalje.
Regularan trening također dovodi do manjeg lučenja kortizola. Naime, tijelo se adaptira na stres uzrokovan vježbanjem, ali je za to potrebno neko vrijeme. To objašnjava zašto početnici imaju daleko veće razine kortizola nego napredniji vježbači - i zašto određeni dodaci prehrani, poput HMB-a, derivata ulančanih aminokiselina, djeluje na početnike, ali ne i na one koji su više napredni.
Isto vrijedi i za proteinske dodatke: Oni također daju mnogo bolje rezultate početnicima koji ih koriste, za razliku od onih koji ne, upravo zato jer novaci proizvode mnogo više kortizola nakon treninga, a proteini sprječavaju porast kortizola.
Izvor: .ironmanmagazine.com
