Anabolički steroidi i ilegalna trgovina tim najčešćim dopinškim sredstvima, u Hrvatskoj će se uskoro naći pod udarom Kaznenog zakona. Za promjenu propisa koji bi anaboličke steroide kriminalizirali i svrstali među opojne droge zalažu Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga (HADA), policija i pravni stručnjaci
Jedini hrvatski zakon koji danas kažnjava uzimanje ili trgovinu nedopuštenim doping sredstvima je Zakon o sportu koji predviđa tek prekršaju odgovornost za doping. Dopinški prekršaj kažnjava se s 10.000 do 15.000 kuna, a može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja sportske djelatnosti u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.
Policijske zapljene
Hrvatska policija sve češće kod krijumčara sintetičkih droga pronalazi i anaboličke steroide. MUP-ov stručnjak za sintetičke droge, glavni policijski službenik Odjela kriminaliteta droga Damir Maračić otkrio nam je da su u 2008. imali 15 zapljena (1.252 tablete) anabolika, a u ovoj godini 16 zapljena (11.632 tablete) anaboličkih steroida.
Steroidi se na tržištu nude u tabletama i tekućinama koje se ubrizgavaju injekcijama pa i kremama, hrvatska policija najčešće ih pronalazi u obliku tableta, vrlo sličnih tabletama sintetičkih droga i stimulansa.
Europski primjeri
Posljednjih godina učestale su rasprave o zabrani krijumčarenja steroida na razini cijele Europske unije. Praksa kažnjavanja korištenja dopinga, odnosno ilegalne trgovine dopingom to jest anaboličkim steroidima, u europskim državama razlikuje se od države do države.
Maračić praksu susjedne Slovenije i Austrije ističe kao primjer kojim bi se i Hrvatska mogla povesti. Te države anabolike imaju na popisu opojnih droga, a trgovinu njima prepoznaju kao kazneno djelo.
Teško kažnjavanje krijumčara
Ravnatelj HADE dr. Damir Erceg jedan je od zagovornika brze promjene zakonodavstva koja bi donijela kaznenu odgovornost za trgovce nedopuštenim doping sredstvima.
'Nisam za rigorozan zakonski pristup prema sportašima koji koriste doping nego za snažno kažnjavanje onih koji proizvode i trguju nedopuštenim sredstvima. Jer, vrhunski sportaš biva suspendiran i javno osramoćen, oduzimaju mu se nagrade, ako je uhvaćen da koristi doping, i to je za njega već posve dovoljna' - naglašava Erceg. No, za krijumčare kod njega nema milosti i traži za njih teško kažnjavanje.
Erceg smatra kako se kod reguliranja dopinga u Kaznenom zakonu ne bismo trebali povoditi za primjerima Italije i Francuske koje uopće ne prave razliku između sportaša koji uzimaju doping i onih koji ta sredstva ilegalno proizvode i njima trguju.
Ilegalni steroidi stižu s istoka
Anabolički steroidi u Hrvatsku, kaže Maračić, najčešće dolaze s istoka, iz Rusije kao velikog ilegalnog proizvođača i trgovca anaboličkim steroidima. U sintetiziranju droga i anaboličkih steroida u regiji prednjači Srbija.
Prema studiji 'Doping i kaznena odgovornost' mr. Matka Pajčića i Tončija Petkovića, Srbija je još 2005. korištenje dopinga te neovlaštenu proizvodnju i stavljanje u promet doping sredstava definirala kao kaznena djela. Za takva kaznena djela predviđa kazne zatvora od jedne godine (za sportaše) pa do deset godina odnosno do općeg maksimuma kazne zatvora za ilegalne proizvođače i trgovce.
Pajčić i Petković u svojoj studiji ističu da se i u Hrvatskoj doping treba kaznenopravno regulirati i to ne samo zbog profesionalnih sportaša nego i zbog djece koja sve češće posežu za tim nedozvoljenim i izrazito po zdravlje štetnim sredstvima, uvjereni kako će njima postići i bolje sportske rezultate.....
www.networkedblogs.com
