Vodič kroz doping
Autor: Bojana Nikolić, dr. med.
Vodič kroz dopingAko vas u sred bijela dana dok se vozite u autu zaustavi policajac i želi naplatiti kaznu zato jer vam svjetla nisu upaljena, neće proći vaše opravdanje da niste znali da po zakonu morate i danju imati upaljena svjetla. Isto vrijedi i za doping. Neznanje vas neće spasiti od sankcija. Namjera ovog članka nije uputiti neupućene u "tajne dopinga", već upozoriti na neke supstance koje su na listi nedozvoljenih sredstava, a liječnici u Hrvatskoj ih svakodnevno propisuju svojim bolesnicima. Sportašice će možda zanimati sadrže li kontracepcijske tablete neke od supstanci sa liste!?
Svjetski kodeks protiv dopinga navodi da je osobna dužnost svakog(e) sportaša(ice) da se pobrine da nijedna zabranjena supstanca ne uđe u njegovo ili njeno tijelo. Sportaši su odgovorni za pronalaženje zabranjene supstance ili njenih metabolita ili markera u uzorku uzetom iz njihovih tijela.
Prema tome, nije potrebno da se očituje namjera, pogreška, nemar ili svjesno korištenje sportaša da bi se utvrdio prekršaj pravila protiv dopinga. Već i samo posjedovanje zabranjene supstance označava se kao prekršaj pravila protiv dopinga.
Zato treba učiti!
U jednom istraživanju ispitano je 78 vrhunskih sportaša da bi se utvrdilo koliko znaju o dopingu i je li potrebno povećati edukaciju o pravilima o dopingu. Rezultati su pokazali da ih je 70 u proteklih 6 mjeseci dobilo najnovije informacije o dopingu i većina se složila sa izjavom "Primio sam informacije potrebne da izbjegnem probleme sa zakonom o dopingu". Unatoč tome, više od polovice ispitanika izjavilo je da "Trebalo bi me češće podsjećati" i "Nadležni bi trebali više educirati sudionike u sportu". Zaključili su da bi svakako trebalo promijeniti način edukacije, i da bi trebalo poticati korištenje baza podataka na internetu koje sadrže najnovije podatke o zabranjenim supstancama.
WADA svake godine objavljuje najnoviju listu zabranjenih supstanci. Podijeljena je u četiri glavna poglavlja.
I. Supstance i metode zabranjene za vrijeme i izvan natjecanja
U prvom su poglavlju znači navedene one tvari i metode koje ne smiju biti prisutne kod sportaša bez obzira kada se testiranje provodi: tijekom natjecanja ili trenažnog perioda. Kao zabranjene supstance na prvom su mjestu anabolici. Poimenično su navedeni svi zabranjeni anabolički androgeni steroidi(AAS) i drugi anabolici.
Steroidi su podijeljeni na egzogene i endogene. "Egzogeni" su oni koje tijelo ne može samo sintetizirati dok "endogene" može. U slučaju da se u uzorku pronađe endogeno stvorena supstanca, tretirat će se kao zabranjena ukoliko njena koncentracija ili koncentracija metabolita toliko odstupa od prosječnih vrijednosti te tvari kod ljudi da bi bila sintetizirana u normalnim ciklusima. Međutim, ako sportaš dokaže da je zbog nekog fiziološkog ili patološkog stanja u njegovom tijelu takva produkcija moguća, supstanca se neće tretirati kao zabranjena.
Jednostavnijim jezikom to bi značilo da ako netko boluje od neke bolesti u kojoj se na primjer stvaraju velike količine androstendiona, i to uspije dokazati, velika koncentracija te tvari u njegovom uzorku se neće tretirati kao doping. Sportašice će možda zanimati da li kontracepcijske tablete sadrže neke od supstanci sa liste: u tabletama koje se mogu prepisati na liječnički recept u Hrvatskoj ne nalaze se pripravci koji sadrže zabranjene supstance.
Hormoni i srodne supstance
To su eritropoetin (EPO); hormon rasta (hGH), faktor rasta nalik inzulinu (IGF-1), mehano faktor rasta (MGFs); gonadotropini (LH, hCG) (zabranjeni samo u muškaraca); inzulin; kortikotropini.
Ponovno vrijedi pravilo da ukoliko sportaš ne može dokazati da je koncentracija tih supstanci iznad normalnih vrijednosti zbog fiziološkog ili patološkog stanja, smatrat će se da uzorak sadrži nedozvoljenu supstancu. Postoje pouzdane laboratorijske metode kojima se može dokazati je li neka od navedenih zabranjenih supstanci egzogenog porijekla. Naravno, takav uzorak se odmah proglašava da sadrži zabranjenu supstancu.
Par riječi o ovoj skupini. O eritropoetinu mislim da ne treba puno objašnjavati, o njemu je već dosta napisano. Kortikotropini (ACTH i njemu slični) su hormoni iz hipofize i utječu na pravilno funkcioniranje odgovarajućih žljezda ili organa, kao i gonadotropini. Kortikotropini se uglavnom koriste u dijagnostici poremećaja rada hipofize i nadbubrežne žlijezde, dok se gonadotropini koriste u liječenju neplodnosti žena. Hormon rasta, IGF-1 i MGFs koriste se u liječenju nekih rijetkih bolesti i malo je vjerojatno da će se sportaš slučajno susresti s njima.
Inzulin
I na kraju tu je inzulin, hormon koji nedostaje u nekim oblicima šećerne bolesti. Može ga propisati svaki liječnik u Hrvatskoj, a koristi se i u liječenju nekih oblika "o inzulinu neovisne" šećerne bolesti, ali ne kao prvi lijek izbora. Međutim, prema mojem dosadašnjem liječničkom iskustvu, kada se pojedinac nađe u fazi bolesti u kojoj mu je potreban inzulin, nije više spreman za vrhunske sportske rezultate. Možda iznimke postoje, ne želim suditi o tome.
Svi beta-2-agonisti su zabranjeni. Ovdje je kao iznimka dozvoljena inhalacijska primjena formoterola, salbutamola, salmeterola i terbutalina. Salbutamol i salmeterol su u Hrvatskoj poznati pod zaštićenim tvorničkim imenima Ventolin i Serevent i koriste se u liječenju astme. Neka su istraživanja pokazala da kod zdravih pojedinaca korištenje tih pripravaka i nema neki utjecaj na poboljšanje rezultata.
Nakon njih na listi su preparati sa anti-estrogenskom aktivnosti, supstance koje se kao lijekovi koriste u liječenju nekih tumora ili kao hormonska terapija. Inhibitori aromataze lijekovi su koji se koriste u liječenju nekih oblika tumora dojki. Modulatori selektivnih estrogenskih receptora (SERMs) se koriste kao hormonska nadomjesna terapija (raloxifen, zaštićeno ime Evista) ili u terapiji tumora dojke (tamoxifen, zaštićeno ime Nolvadex). I u trećoj skupini su sve druge antiestrogenske supstance u koje spada i klomifen-lijek koji se koristi u liječenju sindroma policističnih jajnika. Napominje se da lista ovih supstanci nije ograničena samo na one koje su navedene.
Diuretici
Diuretici i drugi maskirajući agensi su na petom mjestu poglavlja zabranjenih supstanci. Diuretici su lijekovi koji se najčešće koriste u liječenju srčanih bolesti i visokog tlaka te ih liječnici često prepisuju. Neki inhibitori alfa-reduktaze su lijekovi za liječenje tumora prostate (npr. finasterid pod zaštićenim imenom Proscar). Plazma ekspanderi (npr. albumin, dekstran) su preparati koji se koriste za nadoknadu izgubljene krvi.
U prvom su poglavlju navedene i zabranjene metode. Zabranjeno je bilo kakvo poboljšanje transporta kisika pomoću krvnog dopinga ili uzimanjem nekih od navedenih artificijalnih preparata. Zabranjen je i bilo kakav pokušaj kemijske i fizičke manipulacije sa uzorkom koji sportaš daje za dopinšku kontrolu. Zabranjen je i genski doping, metoda o kojoj se danas sve više govori a uključuje korištenje stanica, gena, genetskih elemenata ili promjene ekspresije gena sa ciljem poboljšanja tjelesne spreme sportaša.
II. Supstance i metode zabranjene za vrijeme natjecanja
U drugom poglavlju navedenu su supstance čije je korištenje zabranjeno za vrijeme natjecanja, naravno uz sve već navedene u prethodnom poglavlju. Tako se zabranjuje korištenje stimulansa, narkotika, kanabinoida (hašiš, marihuana) i glukokortikoida. Na listi stimulansa naveden je efedrin koji se koristi u obliku kapi za nos kod prehlade, međutim da bi bio tretiran kao nedozvoljena supstanca koncentracija u urinu mu mora biti veća od 10mikrogr/ml. Zato nema bojazni da bi povremeno korištenja takvih kapi za nos moglo rezultirati pozitivnim doping testom. Napominje se da korištenje adrenalina kao lokalnog anestetika ili njegova lokalna primjena (npr. nazalno, oftalmološki) nije zabranjeno.
Među zabranjenim narkoticima su heroin, metadon, morfij, zatim fentanil i njegovi derivati koji se koriste kao anestetici, ali i kao lijekovi za suzbijanje boli uglavnom kod malignih bolesti (u sastavu Durogesic TTS flastera), pentazocin (zaštićeno ime Fortral) koji je također snažan lijek protiv bolova, petidin, te još neki koji se ne nalaze na listi lijekova koji se mogu propisivati i koristiti u Hrvatskoj.
Zabranjena je primjena svih glikokortikosteroida oralno, rektalno, intravenski ili intramuskularno, dok je primjena u obliku dermatoloških preparata dozvoljena. Za njih je bitno reći da spadaju među lijekove koji se u Hrvatskoj često koriste: u liječenju nekih reumatskih bolesti, asmatskom napadu, alergijama, sindromu bolnih križa (ili "išijasu"). U obliku aerosola koriste se u liječenju kroničnog bronhitisa, astme, alergijskog rinitisa. Zato je bitno znati kakve injekcije ili drugi oblik terapije sportaš prima i sve to imati dokumentirano (sjetite se nedavnog slučaja jednog našeg nogometaša).
III. Supstance zabranjene u pojedinim sportovima
U trećem poglavlju kao supstance koje se ne smiju koristiti u pojedinim sportovima nevedeni su alkohol i beta-blokatori. Navedeni su sportovi u kojima je zabranjen alkohol tijekom natjecanja, ali i koje su granične vrijednosti koje se mogu naći kod natjecatelja. Tako, primjerice, u natjecanju u karateu natjecatelji ne smiju imati više od 0,10 g/L alkohola u ispitivanom uzorku, ili u biljaru granica je 0,20g/L.
Beta blokatori su lijekovi koji se najčešće koriste u liječenju bolesti srca, visokog tlaka ili hiperplazije prostate. Zaštićeni nazivi nekih od njih su Atenolol, Concor, Darob, Carvelol ili Carvetrend. U nekim sportovima je zabranjeno njihovo korištenje i izvan natjecanja. To su streličarstvo i streljaštvo, dok je kod ostalih navedenih sportova zabranjeno njihovo korištenje jedino tijekom natjecanja (npr. hrvanje, gimnastika, šah).
IV. Specificirane supstance
I na kraju, u četvrtom poglavlju, navode se supstance koje se često koriste u medicini i zbog toga su podložne nenamjernom kršenju anti-dopinških pravila. Osim toga, za neke od navedenih supstanci je malo vjerojatno da će biti uspješno korištene kao dopinški preparati. U slučaju da se neke od njih nađu, a sportaš dokaže da nije bilo namjere da korištenjem te supstance poboljša svoju tjelesnu spremu, sankcije koje slijede mogu biti blaže. Navedene su sljedeće supstance: efedrin, L-metilamfetamin, metilefedrin, kanabinoidi, svi inhalacijski beta-2 agonisti osim klenbuterola, probenecid, svi glukokortikosteroidi, svi beta-blokatori, alkohol.
Namjera mi nije bila ovim tekstom uputiti neupućene u "tajne dopinga", već upozoriti na neke supstance koje su na listi nedozvoljenih sredstava, a liječnici u Hrvatskoj ih svakodnevno propisuju svojim bolesnicima. Kod provođenja testiranja na nedozvoljene supstance svatko je odgovoran za svoj uzorak, bilo da se radi o krvi, mokraći ili nečem trećem, kao i za sve što unosi u svoje tijelo. Nisam detaljno opisivala sve supstance sa liste, zato savjetujem svima, a osobito onima koji sanjaju o odlasku na olimpijske igre da kliknu ovdje - WADA - jer tu se nalazi najnovija lista nedozvoljenih sredstava. I da to čine najmanje jednom godišnje.
http://www.wada-ama.org/en/http://www.sport-forma.com/index.php?option=com_content&task=view&id=221&Itemid=283
