Sportisti se mogu dopingovati, a da to ne znaju
Doping vitaminima MOK je 2001. i 2002. godine, napravio analizu 624 nutritivna dodatka. Čak 15% ispitanih nehormonskih dodataka (vitamini, minerali…), sadržavali su zabranjene supstance
Peking će 2008. godine biti destinacija velikog broja vrhunskih sportista, a svi dolaze sa ciljem da postignu što bolji rezultat. Danas je nezamislivo bavljenje vrhunskim sportom bez upotrebe dodataka prehrani, bilo da se radi o vitaminima, mineralima ili supstancama kao što su aminokiseline i proteini. Ne mali broj sportista uzima i energetske dodatke u vidu kompleksnih i jednostavnih ugljenih hidrata, kao i preparate na bazi kreatina.
Sve nabrojeno spada u grupu dozvoljenih, legalnih suplemenata. Međutim, unazad nekoliko godina prisutan je trend pozitivnih doping kontrola u onih sportista koji su koristili vitaminske ili mineralne dodatke koji su, bez upozorenja na deklaraciji, sadržavali i (pro)hormonske komponente sa anaboličkim djelovanjem, što je rezultiralo pozitivnim nalazima na doping kontrolama i suspenzijom tih sportista.
Istraživači već godinama upozoravaju da se u pojedine dodatke prehrani namjerno ubacuju nedozvoljene supstance (anabolički steroidi), koje se ne navode na deklaraciji o sastavu proizvoda.
Dodatnu opasnost predstavlja i pojava novih, do sada nepoznatih steroida u suplementima.
Međunarodni olimpijski komitet (MOK) pokrenuo je međunarodnu studiju 2001. i 2002 godine, tokom koje su ispitana 624 nutritivna dodatka, porijeklom iz 13 zemalja. Čak 15% ispitanih nehormonskih suplemenata kao što su vitamini, minerali i kreatin, sadržavali su zabranjene anaboličke steroide koji nijesu navedeni na listi sastojaka na proizvodu.
Od 2003.godine istraživači u „Doping Control Laboratory“ (Keln, Njemačka) otkrili su niz proizvoda na međunarodnom tržištu koji su namjerno bili kontaminirani visokim količinama klasičnih anaboličkih steroida kao što su stanozolol ili metandienon. Zanimljivo je da su proizvodi porijekolom bili iz zemalja EU i SAD.
Pretprošle, 2006. godine, obavljena je studija kanadskih istraživača kojom su ispitali upotrebu prehrambenih suplemenata i ljekova od strane kanadskih sportista na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine i Sidneju 2000. godine. Rezultati su pokazali da je 1996. godine u Atlanti 69%, a tokom Olimpijskih igara u Sidneju 2000. godine čak 74% ispitanih kanadskih sportista koristilo neki od suplemenata. Vitaminske dodatke koristilo je 59% muških i 66% ženskih takmičara. Najčešće korišten nutritivni dodatak tokom Igara u Atlanti bio je kreatin (14%), dok su tokom OI u Sidneju najpopularnije bile aminokiseline (15%).
Postoji pet klasa zabranjenih supstanci, a to su: stimulansi, narkotici, anabolici, diuretici i peptidni i glikoproteinski hormoni. Olimpijske igre u Pekingu 2008. godine biće prve na kojima će se uvesti i testovi na hormon rasta (HGH), koji je već na listi zabranjenih supstanci, ali do sada se nije kontrolisala krv sportista na ovu supstancu.
Novost je svakako i primjena različitih vakcina koje mogu pojačati određene mišićne grupe i trenutno se testiraju na životinjskim modelima. Procjenjuje se da će ovakve vakcine, kao vid dopinga, biti dostupne sportistima već 2010. godine! One ne djeluju na imunološki sustav tako što dovode do produkcije zaštitnih antitijela, nego daju tijelu signal na koji ono odgovara razvojem određenih mišićnih grupa. Jasno je da treneri i ljekari olimpijaca moraju biti posebno oprezni ukoliko žele da se njihovi sportisti kvalitetno i „legalno“ pripreme za olimpijsko nadmetanje.
Izvor:
www.arenacg.net