Od prapovijesti do antičke GrčkeBorba se, dakle, odvija u za to predviđenom ringu, u 3 do 15 rundi od po tri minute borbe. Cilj je borbe protivniku uputiti što više udaraca u za to predviđene i po pravilima dozvoljene dijelove tijela, odnosno iznad pojasa, što dakle uključuje područje glave i torza, te pri tome izbjeći protivnikove udarce. Borba se pobjeđuje nokautom (kada se protivnik nakon što je bačen na tlo ne uspije ustati u razdoblju od deset sekundi), tehničkim nokautom (kada za to nadležni odluče da jedan borac ne može nastaviti borbu), ili se pak pobjednik određuje odlukom sudaca nakon određenog broja rundi.
Iako je čovjeku udaranje šakama u borbi nešto prirodno i prirođeno, boks je sport koji kao takav posjeduje svoju formu određenu pravilima koja su se kroz povijest stvarala i mijenjala.
Koristeći se arheološkim nalazima, povijesnim zapisima, člancima i td., dijelovi te povijesti mogu se donekle rekonstruirati.
Prapovijest Najstariji prikaz borbe potječe od Sumerana s drvoreza iz 3 tisućljeća prije Krista. Oba su sudionika prikazane borbe goloruki. Godine 1927. arheolog
dr. E. A. Speiser pronašao je u Bagdadu, u Iraku, kamenu ploču koja prikazuje dvojicu muškaraca kako se pripremaju za borbu. Vjeruje se kako je ploča stara čak 7 tisuća godina. Boks, odnosno borba šakama opisuje se i u najstarijim indijskim spisima, Vedama, Mahabharati i Ramajani. Također, vrijedno je spomenuti i iskopine s područja Harappa i Mohendžo Daro (povijesni gradovi na donjem toku Inda u današnjem Pakistanu, smatraju se središtem Harappa ili Indske kulture, jedne od tri rane visoke kulture čovječanstva u 3. tisućljeću p. n. e.). Najstariji dokazi o borbi s rukavicama potječe od Minoanske civilizacije s otoka Krete (oko 1500 godine p.K.), jedne od najstariji europskih civilizacija.
Sinovi Apolona Stari Grci, koji su, pretpostavlja se, prvi, uvevši određena pravila, boks načinili sportom, borbu šakama nazivali su šakanje ili šaketanje (pyx,odnosno pukteuo).
Prema grčkoj mitologiji, boks ima božansko obilježe. Smatra se kako ga je izmislio
Apolon, bog Sunca, koji je ubio princa i izvrsnog boksača
Forvanta, jer se ovaj usudio izazvati boga.
Grci nisu dozvoljavali klinč i nisu poznavali kategorije po težinama. Borci nisu bili vremenski ograničeni, odnosno nisu postojale runde. Borbe su okončavali knock out-om, predajom, pa čak i smrću. Ruke su umatali u kožne vrpce, koje su imale svrhu kako čuvati ruke, tako i stvoriti dodatna oštećenja na protivnikovom licu.
Homerova Ilijada (knjiga XXIII) sadrži prvi detaljan opis borbe. Prema Ilijadi, mikenski ratnici su, između ostalog, i boksačkim borbama odavali počast poginulima. Tako se, sudeći po Ilijadi, održalo natjecanje i u boksu u ime ubijenog
Patrokla,
Ahilovog prijatelja, pred kraj Trojanskog rata.
Jedna antička grčka legenda kaže kako je
Tezej, heroj za kojeg se vjeruje da je živio u 9. stoljeću prije Krista, izmislio sport u kojem dvojica muškaraca sjede jedan nasuprot drugome i udaraju se šakama sve dok jedan ne umre. S vremenom, borci su se počeli boriti stoječki i s rukavicama (sa šiljcima), i naravno, goli. Boks je kao olimpijski sport prihvaćen 688. godine prije Krista, te se na 23. Olimpijskim igrama po prvi put održalo natjecanje u šaketanju. Borci su trenirali na vrećama. Kako bi se zaštitili od ozljeda nosili su kožu na rukama, zapešćima, a ponekad i na prsima. Kožne rukavice ostavljale su prste otvorenima. Prvi olimpijski prvak postao je
Onomastos. On je odredio pravila, i upravo su njegova pravila prva zabilježena u povijesti. Pravila su bila jasna: nema hrvanja, odmaranja na protivniku, udaraca nogom, a borba završava kada jedan borac padne knock out-iran ili kada da znak predaje, odnosno podložnosti.
Predaja kaže kako se trening za borbenu spremnost moćnih ratnika Spartanaca sastojao od boksa i borbe mačevima i štitnicima. No Spartanci nikada nisu sudjelovali u boksačkim natjecanjima, vjerujući kako su načini poraza nečasni. Naime, upravo ih je Onomastosovo pravilo o predaji odvratilo od natjecanja, jer se kosilo sa spartanskim ratničkim načelom – nema predaje!
Autor: Hrvoje VukovičIzvor:
www.croring.com
