Novembar 28, 2024, 06:23:37 pre podne
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte. Da niste izgubili svoj aktivacioni mejl?
419.388 poruka u 18.768 tema - 20.980 članova - Poslednji član: mc1212
X3MShop banner

Autor Tema: Protein  (Pročitano 6737 puta)

Van mreže The_Bulldog

  • Super-heavyweight Member
  • ******
  • Poruke: 3.347
Protein
« poslato: Jul 11, 2008, 05:04:51 posle podne »
Protein


Protein јe reč koјa potiče iz grčkog јezika u kome ima značenje prvi, zauzimam prvo mesto. U prirodnim naukama označava naјširu klasu bioloških makromolekula koјi su uključeni u praktično sve biološke poјave.

U hemiјskom smislu protein јe polimer sastavljen od aminokiselina međusobno vezanih peptidnim vezama. Postoјi јoš јedna klasa polimera sastavljena od aminokiselina vezanih peptidnim vezama i naziva se polipeptidi. Razlika između proteina i polipeptida se ne može postaviti opravdano, već јe ona veštačka i prema dogovoru se polimer čiјa јe molekulska masa veća od 104 daltona smatra proteinom, dok se polimer manje mase smatra polipeptidom. Ova klasifikaciјa se opradava činjenicom da molekuli mase veće od 104 ne mogu da prođu kroz celofansku membranu koјa se koristi za diјalizu.

Proteini ulaze u sastav broјnih biomolekula koјi se grupišu u sledeće klase:

    * enzimi,
    * transportni proteini,
    * kotraktilni proteini,
    * strukturni proteini,
    * proteohormoni,
    * receptori,
    * antitela,
    * faktori rasta,
    * gen-regulatorni proteini, itd.


Struktura
Proteini nastaјu formiranjem lanaca u čiјi sastav ulazi 20 aminokiselina koјe se nazivaјu proteinske ili standardne aminokiseline. Proteini su veliki molekuli čiјa masa može dostići i vrednosti od nekoliko miliona daltona, a struktura može obuhvatiti i neproteinske molekule. U tom smislu razlikuјemo proteine sastavljene od aminokiselina i tzv. heteroproteine sastavljene od čisto proteinskog dela koјi se naziva apoprotein i prostetične grupe:

    Heteroprotein = apoprotein + prostetična grupa

Ono što proteine čini posebnim јesu stadiјumi više organizaciјe molekula koјe nastaјu specifičnim vezivanjem lanaca aminokiselina koјa mogu biti:

   1. Primarna
   2. Sekundarna
   3. Terciјarna
   4. Kvarterna

Primarna struktura
Primarna struktura јe liniјskog tipa i ogleda se u rasporedu ili sekvenci ili redosledu vezivanja aminokiselina u proteinski lanac a njihov broј može dostići i nekoliko stotina. Ovaј raspored јe genski određen i određuјe funkciјu proteina a komparativna biohemiјa pokazuјe da sekvenca aminokiselina otkriva i evolutivni stadiјum proteina pa i vrste organizma u čiјi sastav ulaze.


Sekundarna struktura
Sekundarna struktura јe prostorna a nastaјe tako što se od lanca aminokiselina stvaraјu strukture α-heliksa ili β-nabrane strukture.


Terciјarna struktura
Terciјarna struktura nastaјe kombinovanjem α-heliksa i β-nabranih struktura u lance koјi se saviјaјu u trodimenzionalne globule koјe se npr. mogu uočiti kod mioglobina i hemoglobina.


Kvarterna struktura
Naјviši tip organizaciјe molekula proteina nastaјe aglomeraciјom više globula u kvarternu strukturu kakvu srećemo kod hemoglobina.


Funkcija
Proteini, zavisno o svojoj građi, provode čitav niz različitih aktivnosti unutar organizma. Prvi i osnovni zadatak proteina je njihova neophodnost u procesu rasta i razvoja. Za bilo koji deo našeg tela koji prolazi kroz proces rasta ili regeneracije, stvaraju se nove telesne stanice, koje trebaju proteine za svoju izgradnju i uspostavljanje odgovarajuće funkcije. U zavisnosti o dobi i polu potrebe za belančevinama se znatno menjaju.
Drugi veliki zadatak proteina je nadomeštavanje oštećenih i odumrlih ćelija. Ćelije koje trebaju uobičajeni nadomestak jesu između ostalih: stanice krvi, bubrega, jetre, mišića, i naravno stanice kose, nokti, zubi i kosti.
Takođe, one su potrebne telu kako bi moglo stvoriti čitav niz enzima (molekule koje ubrzavaju biohemijske procese i zaslužne su za ovakav oblik života kakav mi poznajemo) i hormona (molekule koje omogućuju komunikaciju i usklađivanje biohemijskih procesa između različitih tkiva i organa) i protivtela (molekule koje su proizvod imunološkog sustava oragnizma i odgovorne su za obranu od stranih materija, bakterija i virusa).
Proteini grade i veliki deo molekule hemoglobina - materija koja prenosi kiseonik našim telom i omogućuje nam odvijanje procesa disanja u svim stanicama u kojima se taj ciklus odvija.



Belančevine u prehrani

Proteini (belančevine) se nalaze u raznim vrstama prehrambenih namirnica. Može se gotovo reći da su u većim ili manjim količinama zastupljeni u svoj hrani osim u rafinisanim šećerima i mastima. Hrana životinjskog porekla poput mesa, riba, jaja (belance), mleka, jogurta i sira dobar su izvor proteina u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Osim što sadrže mnogo proteina pa su namirnice izvor svih esencijalnih aminokiselina.



Izvor
Wikipedia

Van mreže Nikolans

  • Light Heavyweight Member
  • ****
  • Poruke: 567
Odg: Protein
« Odgovor #1 poslato: Jul 11, 2008, 05:25:01 posle podne »
Extra text, svaka cast na trudu .

Interesuje me zashto se za neke namirnice kaze da su kvalitetniji izvori proteina ? Da li zbog strukture, ili odnosa aminokiselina unutar ?

npr soja i belo meso.

Van mreže duh

  • Cruiserweight Member
  • *****
  • Poruke: 1.025
Odg: Protein
« Odgovor #2 poslato: Jul 11, 2008, 05:43:50 posle podne »
soja-biljka

belo meso-zivina
You will just be more stronger, faster and harder than before.

Spartak

  • Gost
Odg: Protein
« Odgovor #3 poslato: Jul 11, 2008, 08:27:01 posle podne »
takodje i aminokiselinski profil...bioloska vrijednost...

Van mreže Dusan Todorovic

  • Član
  • *
  • Poruke: 16
Odg: Protein
« Odgovor #4 poslato: Jul 11, 2008, 10:26:42 posle podne »
Extra text, svaka cast na trudu .

Interesuje me zashto se za neke namirnice kaze da su kvalitetniji izvori proteina ? Da li zbog strukture, ili odnosa aminokiselina unutar ?

npr soja i belo meso.
Ne mora da znaci ako npr.meso podlegne jako visokoj temperaturi dolazi do denaturacije takozvanog narusavanje strukture proteina,vazan je amino kiselinski sastav i kako su amino kiseline povezane.
Get big or die trying.

Van mreže The_Bulldog

  • Super-heavyweight Member
  • ******
  • Poruke: 3.347
Odg: Protein
« Odgovor #5 poslato: Jul 11, 2008, 11:32:24 posle podne »
Interesuje me zashto se za neke namirnice kaze da su kvalitetniji izvori proteina ? Da li zbog strukture, ili odnosa aminokiselina unutar ?

npr soja i belo meso.

Evo ti mala tabela o BV (bioloskoj vrednosti) proteina, cisto da uporedis neke od izvora


Whey Protein Isolate (WPI) – izolat proteina surutke - 159
Whey Protein Concentrate (WPC) – koncentrat proteina surutke - 104
Jaje - 100
Mleko - 91
Belanac jajeta - 88
Piletina - 79
Casein - 77
Soja - 74

I ono sto je za nas bitno "Protein Efficiency Ratio".  Mereci P.E.R. dobija se odnos proteinskih obroka u odnosu na tezinu koju ispitanik postize. Sa kvalitetnijim izvorima proteina na isti unos dobijas vecu misicnu masu.

Van mreže The_Bulldog

  • Super-heavyweight Member
  • ******
  • Poruke: 3.347
Protein II
« Odgovor #6 poslato: Jul 11, 2008, 11:50:35 posle podne »
Protein
 


Proteina i proteinskih pripravaka za sportsku prehranu doista ima mnogo. Posljednjih nekoliko godina iz bodybuilderskih zajednica proširio se naziv "whey" (sirutka), koji se odnosi na whey (sirutkine) proteine. Svi danas prodaju "whey" proteine: mogu se kupiti u limenci, vrećicama, kao napitak; dostupni su i u energetskim pločicama. Nema sumnje, "whey" je "in".

Popularnost je pripisana "nedavnom" otkriću da je protein dobiven iz sirutke izuzetno efikasan pri mišićnoj izgradnji. S druge strane postoji i mišljenje da je velik dio važnosti proteina dobivenih iz sirutke pripisan reklamnim kampanjama kompanija koje se bave proizvodnjom prehrambenih nadomjestaka. Ipak, ostaje činjenica da su "whey" proteini pobudili pažnju svih: liječnika, znanstvenika, nutricionista, trenera, atleta i posebice - bodybuildera. Ali, čemu sva ta gužva?

Najveću je gužvu stvorila činjenica da sve više i više bodybuildera drži da je "whey" najbolji izvor proteina. Bodybuilderi nisu sami u toj ideji. Znanstvene studije također pridaju važnost proizvodima sirutke koji doista djeluju pri izgradnji mišića. Ali, prije nego li u potpunosti prihvatite blagodati "whey" proteina, evo nekoliko znanstvenih teza o dnevnim potrebama sportaša za proteinima.


Znanstvene teze
Istraživanja potvrđuju da bodybuilderi i sportaši uopće trebaju više proteina, mnogo više. Čak se i u konvecionalnim znanstvenim krugovima stručnjaci slažu da je atletama i bodybuilderima potreban dnevni unos proteina od otprilike 1.8 g po kilogramu tjelesne težine.

To je ogromnih 225% od trenutačnog RDA. Sjećate se RDA? To su oni koji nam govore kakve su nam prehrambene potrebe bez obzira koliko trenirali.

Kao bodybuilderi, trebamo više proteina iz nekoliko razloga. Zadržimo se na dva najvažnija: oporavak i rast. Trenirajte žestoko i potrošit ćete mišiće. Odmarajte se i vaši će se mišići oporaviti. Ali, bez odgovarajućeg unosa proteina mišići neće rasti. Dnevnu potrebu za proteinima možete nadomjestiti i raznovrsnom prehranom, ali znanost kaže da je vaš optimalni izbor proteina - sirutkin protein.


Zašto "Whey" vlada?

Povećanje mogućnosti oporavka
Sirutkini su proteini najveći su izvor svih esencijalnih amino kiselina. Esencijalne amino kiseline su one koje vaše tijelo ne proizvodi samostalno, već ih je potrebno unositi u organizam dnevnom prehranom. "Whey" protein je bogat čitavim lancem amino kiselina (BCAA); leucinom, izoleucinom i valinom. BCAA je jedinstven jer ostaje u mišićima, a ne u jetri kao ostale amino kiseline. Lanac amino kiselina čini jednu trećinu mišićnih proteina, te budući da trening povećava potrebu za njima, važno ih je i osigurati. Primjerena zaliha BCAA u krvi je barijera gubitku mišične veličine i snage.

Anti-katabolična funkcija
Whey proteini su bogati amino kiselinama; sadrže taurin koji djeluje na volumen mišića na nivou stanica. Whey je također bogat glutaminom koji sadrži otprilike 60% svih slobodnih amino kiselina u tijelu.
Glutamin ima vitalnu važnost kod izgradnje mišića. Koristan je kao gorivo koje čini ostale složene amino kiseline. Ako ne unosite dovoljnu količinu glutamina prehranom, vaše ga tijelo uzima iz mišičnog tkiva. Dobra vijest je nedavna studija koja ukazuje da nadomjestak glutamina sprečava uništavanje mišića. Koristeći samo nekoliko mjerica na dan, uskladišteni glutamin u mišićima sprečava njihovo propadanje.


Imuno funkcija
Glutamin, sirutkin protein, sadrži specifična antitijela, poznata kao imunoglobulin, koja imaju važnu ulogu u tjelesnom imuno sustavu - uništavaju strana tijela koja organizam napadaju. Time je imuno sustav mnogo efektniji.


Biološka vrijednost
"Whey" protein je lako probavljiv. U stvari, tijelo bolje apsorbira "whey" protein no bilo koji drugi. "Whey" je biološki "vredniji" od bilo kojeg drugog izvora proteina. To je razlog što "whey" ostavlja ostale proteine daleko iza sebe.


Najpouzdaniji načini mjerenja biološke vrijednosti proteina su PER, PDCAAS, BV ... ABC ili XYZ? No, što sve to u stvari znači?

P.E.R.
P.E.R. je skraćenica od Protein Efficiency Ratio. Mjereći P.E.R. dobiva se omjer proteinskih obroka u odnosu na težinu koju ispitanik postiže. Dobitak težine (u gramima) dijeli se sa zbrojem proteina (u gramima). Rezultat izračuna daje P.E.R. Znanstvenici već godinama imaju saznanja da P.E.R. sirutkinog proteina daje najbolje rezultate. Državne institucije koriste ovu metodu kao temelj pri izradi prehrambenih etiketa i za razvoj RDA vrijednosti za proteine.

PDCAAS
PDCAAS ili Protein Digestibility Corrected Amino Acid Score je metoda testiranja proteinske biološke probavljivosti i vrijednosti. Točnost je nešto manja no kod P.E.R. metode. Ako nutricijent sadrži sve bitne amino kiseline, dobiva ocjenu "1". Proteini dobiveni iz sirutke, soje i jaja, postižu maksimalan pogodak "1". PDCAAS metoda sortira sve proteine u određene kategorije.

BV
Za sada najtočnija metoda testiranja biološke vrijednosti proteina jest BV metoda. BV je u stvari "biološka vrijednost". BV je postupak kojim se izračunava omjer svih nitrogena iz proteina unesenih prehranom, s nitrogenima apsorbiranim u organizam, tog istog proteina. Pomnožen sa 100, dobiveni broj je zapravo vrijednost iskoristivosti. Prednost ove metode je u činjenici da mjeri aktualnu biološku vrijednost.
BV za proteine različitih izvora točno pokazuje koje od njih tijelo najbolje apsorbira. Na vrhu liste najbolje biološke vrijednosti je izolat proteina sirutke, a proteini biljnog porijekla (kao npr.soja), nalaze se na dnu ljestvice.


Biološke vrijednosti proteina
Whey Protein Isolate (WPI) – izolat proteina sirutke - 159
Whey Protein Concentrate (WPC) – koncentrat proteina sirutke - 104
Jaje - 100
Mlijeko - 91
Bjelanjak jajeta - 88
Piletina - 79
Kasein - 77
Soja - 74

Izvor: E. Renner "Milk and Dairy Products in Human Nutrition"


Iz navedenog zorno proizlazi velika razlika u biološkoj vrijednosti proteina sirutke, koja ovisi isključivo o prozvodnom procesu.
   


Proizvodni proces
Sirutka je derivat mlijeka, točnije, nastaje pri proizvodnji sira. Sirutka je u svojoj originalnoj formi tekućina koja sadrži manje od 1% proteina i preko 93% vode. Nakon nekoliko stupnjeva obrade sirutka može biti rafinirana tako da se gotovo sva pretvori u proteine. Što je proces sofisticiraniji, to je bolja sirutka, s većim sadržajem proteina.

Dobra sirutka
Nakon što se voda izdvoji iz sirutke ostaje sirutkin prah koji sadrži 13% proteina i 76% laktoze. Sirutka se potom pasterizira, izdvoje se komadići sira, a zatim se smješta u tankove i priprema za daljnju obradu. Tada se protein sirutke i mast odvajaju od laktoze i minerala ultrafiltracijom. Rezultat je koncentrat proteina sirutke koji sadrži 35%-50% proteina i oko 4% masti.

Bolja sirutka
50% -tni koncetrat proteina sirutke može se poboljšati diafiltracijom. Ovom metodom povećavamo koncetraciju proteina odvajanjem laktoze i minerala iz sirutke. Time je 50%-tni koncentrat povećan na 80%.

Najbolja sirutka
80%-tni koncentrat može se poboljšati mikrofiltracijom. Ovom tehnikom izdvajamo mast iz sirutke; rezultat je 80% ili više sirutkin koncentrat s količinom masti <1%.


Unatoč raznim marketinškim porukama, najbolji protein je onaj koji je prošao sve četiri navedene metode:
1. ultrafiltracija-odvaja protein sirutke i mast od laktoze i minerala
2. diafiltracija- ispire laktozu i minerale
3. mikrofiltracija-odvaja masti
4. hidroliza- dodaje se encim koji razgrađuje protein u peptide

S prve tri gore navedene metode dobiven je protein zvan izolat proteina sirutke (WPI). Alternativna metoda prizvodnje WPI jest proces razmjene iona. Proces podrazumijeva promjenu pH vrijednosti, te se pri tom odvaja mast, laktoza i minerali. WPI je koncentriraniji od WPC-a, stoga što je WPI preko 90% čisti protein, manje od 1% masti i manje od 1% laktoze.


Zaključak
Amerika se hrani prema naputku "stručnjaka". Ali pogodite što? Stručnjaci su u krivu. Pretilost i bolesti koje prate pretilost; kao dijabetes, srčane smetnje i kap su u galopirajućem porastu. U.S. je zemlja sa najdebljom populacijom. Prehrana i životni stil moraju se promijeniti. Odgovor na to je prihvatiti novi stil, vježbanje u kombinaciji s visoko proteinskom prehranom. Kada bi svi trenirali naporno - svi bi i izgledali poput bodybuildera i fitness modela. Pretpostavljajući da vi, za razliku od "sjedeće" populacije, trenirate redovito, vaše tijelo treba mnogo proteina.

Mi preporučamo barem 1,8 g proteina na kilogram vaše težine. Znači da muškarac od 90 kg treba uzimati barem 165 g proteina dnevno, raspoređenih u 5 do 6 malih obroka, svaka 2 do 3 sata. Konzumiranje 5 do 6 malih obroka dnevno je lakše nego što mislite. Potrebna je samo mala promjena navika.


Pretpostavljajući da je vaš trening dostatan izazov vašim mišićima i pretpostavljajući da svojim mišićima dajete dovoljno vremena za odmor između vježbi, vaš najpametniji potez bio bi visokokvalitetni protein sirutke kao dodatak prehrani, kako bi potrebe vašeg tijela pri izgradnji mišića bile zadovoljene.

Izvor
www.nutrix.hr

Van mreže duh

  • Cruiserweight Member
  • *****
  • Poruke: 1.025
Odg: Protein II
« Odgovor #7 poslato: Jul 12, 2008, 10:52:33 pre podne »
Dobar tekst Buldog.
You will just be more stronger, faster and harder than before.

Van mreže Nikolans

  • Light Heavyweight Member
  • ****
  • Poruke: 567
Odg: Protein II
« Odgovor #8 poslato: Jul 12, 2008, 04:49:57 posle podne »
kul :)

Van mreže Tanja U.

  • Lepotica
  • Heavyweight Member
  • *****
  • Poruke: 1.696
Odg: Protein
« Odgovor #9 poslato: Jul 24, 2008, 10:49:56 pre podne »
Momci, kao sto vidite, teme "Protein" i "Protein II" su sad spojene u jednu temu, nema potrebe da o istim stvarima pricamo na vise mesta :)

Van mreže The_Bulldog

  • Super-heavyweight Member
  • ******
  • Poruke: 3.347
Odg: Protein
« Odgovor #10 poslato: Jul 25, 2008, 04:31:14 posle podne »
Momci, kao sto vidite, teme "Protein" i "Protein II" su sad spojene u jednu temu, nema potrebe da o istim stvarima pricamo na vise mesta :)

Postujemo, postujemo...