Oblici masti kao gorivo
Sažetak
Masne kiseline su bazični oblik goriva od masti. One su uskladištene u masnom i mišićnom tkivu kao trigliceridi.
Aerobni sistem koristi masti i glikogen kao gorivo za ATP resintezu. Hemijskim reakcijama koje u mitohondriji, sistem stvara veliki iznos ATP-a, ali bez zamora kao krajnjeg produkta.Aerobni sistem se koristi tokom teških ili lahkih aktivnosti.
Masti i proteini kada se koriste kao gorivo za resintezu ATP-a prolaze kroz Krebsov ciklus i elektron transportni sistem.
- UVOD
Poput ugljenih hidrata masti imaju bazičnu «korištenu formu» u tijelu u obliku masnih kiselina, skraćenica FA. Masti uzete putem dijete se rastvaraju proizvodeći masne kiseline i supstancu koja se zove glicerol. Poslije apsorpcije masnih kiselina u ćelijama tankog crijeva one se pretvaraju u trigliceride.
Mobilizacija masnih kiselina iz tjelisnih skladišta masti za mišiće je važan faktor sa respektom na redukciju tjelesne težine kroz smanjenje tjelesnih masti. Imaju dva glavna oblika masti kao goriva, koja su dostupna mišićima tokom vježbanja: masne kiseline transportovane krvlju iz masnog tkiva i skladišta triglicerida za potrebe skeletnih mišića.
- MASNE KISELINE U KRVI
Trigliceridi sadrže jedan mol glicerola i tri mola masnih kiselina. Kada su trigliceridi raspadnuti jedan mol glicerola i tri mola masnih kiselina su otpušteni (pogledaj sliku 1). Trigliceridi predstavljaju skladišni oblik masnih kiselina (FA). Skladišta triglicerida su pronađena u masnom tkivu i skeletnim mišićima. Kada su potrebne mišićima masne kiselina iz masnog tkiva su otpuštene iz triglicerida i transportovane krvlju do mišića gdje se oksidiraju.
Slika 1. Trigliceridi su skladišni oblik slobodnih masnih kiselina,oni sadrže 1mol glicerola i 3 mola masnih kiselina. B,
Prilikom raspada, 1 mol glicerola i 3 mola masnih kiselina su otpuštena.
Skladišta triglicerida u masnom tkivu su raspadnuta na masne kiseline, koje su onda transportovane krvlju u skeletne mišiće. Tokom izdržljivih vježbanja srednjeg intenziteta, ove krvne molekule masnih kiselina predstavljaju glavni izvor goriva za proizvodnju ATP-a putem oksigen sistema. Na slici 2 se vidi da, oksidacija masnih kiselina predstavlja 11% od ukupnog metabolizma nožnih mišića (kvadricepsa) tokom jednog sata submax. vožnje bicikla. Masne kiseline predstavljao između 25 i 90% ukupnog metabolizma vježbanja.
Slika 2. Oksidacija kvnih masnih kiselina daje 11%, a mišićna trigliceridna skladišta daju 32%.
- SKLADIŠTA MIŠIĆNIH TRIGLICERIDA
Mišićni gliceridi se značajno koriste tokom dugih izdržljivih aktivnosti. Na slici 2 vidi se da skladište triglicerida snadbijevaju dovoljno goriva za 32% od totalnog metabolizma nožnih mišića tokom jednog sata submax. vožnje bicikla. Slika 3 prikazuje pražnjenje mišićnih triglicerida u nekoliko različitih aktivnosti u vremenu trajanja od 1 do 12 sati. Pražnjenje skladišta triglicerida za razliku od skladišta glikogena nije u relaciji sa trajanjem aktivnosti. Jedan faktor koji utiče na upotrebu mišićnih triglicerida je nivo triglicerida u mišićima prije vježbanja. Ovo je prikazano na slici 3B. Upotreba triglicerida kod određenih aktivnosti zavisi od masti koje su uskladištene u mišićima, tj. ako su skladišta masti prioritetnija tokom vježbanja velika količina triglicerida će se koristiti tokom tih vježbanja (kros-kantri skijanje prikazuje najveći nivo triglicerida-trajanja od 7 sati., dok aktivnosti od 12 sati trčanje na 100km je slično aktivnostima od 1 do 2,5 sati).
Slika 3. Nivoi korištenih triglicerida tokom različitih aktivnosti.
- GORIVA ZA SPRINTERSKA VJEŽBANJA
Glavni izvor hrane kao goriva tokom kratkih vježbanja velikim intenzitetom je uskladišteni mišićni glikogen.U aktivnostima trajanja nekoliko sekundi glavni izvor goriva je kreatin fosfat (CP),bez učešća krvnih molekula goriva, niti skladišta hrane kao goriva.
Slika 4.Tokom 1 sata vožnje bicikla mišićna skladišta triglicerida i glikogena snabdijevaju 76% goriva, dok krvne masne kiseline i glukoza daju preostalih 24%.
- GORIVO ZA AKTIVNOSTI TIPA IZDRŽLJIVOSTI
Mišićne zalihe triglicerida i glikogena snabdijevaju ove aktivnosti sa oko 76% gorivom, a krvne molekule goriva,masne kiseline i glukoza snabdijevaju preostalih 24%.
- ZAKLJUČAK
Masti uzete putem dijete se rastvaraju proizvodeći masne kiseline i glicerol. Masne kiseline su baziočni oblik goriva dobijen iz masti. One su uskladištene u masnom i mišićnom tkivu kao i trigliceridi.
Mobilizacija masnih kiselina iz tjelesnih skladišta masti je važan faktor u toku vježbanja u svrhu redukcije tjelesne težine kroz smanjenje procenta tjelesnih masti. Postoje dva osnovna oblika masti kao goriva, koja su dostupna mišićima tokom vježbanja. To su masne kiseline transportovane krvlju iz masnog tkiva i skladišta triglicerida za potrebe skeletnih mišića.
- LITERATURA
1. Anohim, P.K. (1968) Biologija i neurofiziologija refleksa. Moskva. ''Medicina''.
2. Bajić, M. (1986) Kineziološka fiziologija. Osijek. Pedagoški fakultet Univerziteta u Osijeku.
3. Bowers, W.R. , Fox, L.E. (1992) Sport Physiology. WCS / McGraw-Hill, str. 104 – 142.
4. De Vries, H. (1976) Fiziologija fizičkih napora u sportu i fizičkom vaspitanju. Beograd. Nolit.
5. Fox, E.L., R.W. Bowers, and Foss, M.L. (1988) The Physiological Basis of Physical Education and Athletics, 4th. Ed. p.p. 102 – 129 Dubuque, ia; W. Brown Publichers.
6. Gatz, A. (1966) manters. Essentials of Clinical Neuroanatomy and Neurophysiology, Philadelphia, PA: F, A. Davis company.
7. Luria, A.R. (1983) Osnovi neurofiziologije. Beograd. Nolit.
8. Mikić, B. (1999) Modeliranje sportske pripreme u sportskim igrama. Lukavac, '' GRAFIT''
9. Mikić, B. (2000) Psihomotorika. Tuzla. Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli; str. 150 – 172.
10. Mikić, B., Čišić , F., Ahmetović, O. (1999= Osnove ishrane sportista. Tuzla. Univerziteta u Tuzli Filozofski fakultet.
11. Haimer, S., Matković, B. (1993) Sportska fiziologija ( Poglavlje iz priručnika za sportske trenere. Zagreb. Fakultet za fizičku kulturu).
12. Haimer, S., Matković, V., Medved, R., Medved, V., Žuškin, E. (1985) Praktikum kinezioločke fiziologije. Zagreb. Fakultet za fizičku kulturu.
13. Thorstensson, A., G. Grimby, and J. Karlsson (1976) Force-velocity relations and composition in human knee extensor muscles. J. Appl. Physiol. 40: 12 – 16.
14. Thorstensson, A., et al. (1977) Muscle strengt and fiber composition in athletes and sedentary men. Med. Sci. Spotrs 9: 26 – 30.
15. Vigotsky, L.S. (1960) Razvitije viših psihičeskij funkcij mozga. Moskva. Fizkultura i sport.
16. Zimkin, N. V. (1975) Fiziologija čeloveka. Moskva. Fiskultura i sport.
17. Williams C. (1992) Metabolic aspects of exercise. U: Reilly T., Secher N., Snell P., Williams C. Ur. Physiology of sports. London: E. And F.N. Spon.
Napisao: Mirza Mervanović, prof.
http://www.sportskitrening.hr/prehrana_sportasa_clanci.php?page=masti_gorivo
